GRIJANJE

Izaberite štedljive i pravilno kapacitirane uređaje za grijanje.  

Zagrijavajte samo prostorije u kojima boravite. U ostalima isključite ili smanjite grijanje.
 
Zagrijavajte  na ugodnu temperaturu – ne pretjerujte - dovoljna temperatura je 21°C u dnevnim prostorima gdje sjedite, 20°C gdje nešto radite,  18°C gdje spavate.
Ne grijte prostorije dok ste odsutni, ili podesite temperaturu na neku minimalnu (8 °C -  10°C).
 
Termostate nemojte staviti blizu grijačeg uređaja (drugdje će biti hladno) ili  pokraj prozora i vrata (drugdje će biti pretoplo jer će se grijanje stalno paliti)
 
Održavajte uređaje za grijanje (čistite kotlove, peći, radijatore,  podešavajte grijače..) jer će u protivnom, ukoliko su neispravni ili prljavi trošiti previše energije.

Ventilatore (ili propuh) koristite kratko – samo za trenutno provjetravanje.

U zimsko vrijeme koristite prirodnu sunčevu energiju (ne držite zatvorene škure, roletne – pustite sunce.

Kombinirajte uređaje za zagrijavanje sa mogućnošću solarnog zagrijavanja.

Ukoliko je moguće na stranama sunca (prvenstveno jug) posadite bejelogorično drveće jer će se sunce zimi lakše probijati da vaše kuće (ljeti će štititi kuću od prezagrijavanja – smanjiti trošak hlađenja)

HLAĐENJE

Izaberite štedljive i adekvatne uređaje za hlađenje (po veličini hlađene prostorije) – veći uređaj neće bolje ohladiti ali će potrošiti više energije.

Umjetnim hlađenjem (klimatizacija) hladite prostorije u kojima boravite.

U ostalim prostorima koristite prirodne metode: po danu zatvarajte a po noći otvarajte prozore. Danju zatvarajte škure, roletne, koristite zastore..

Podesite ispravno hlađenje (ne pretjerujete – dovoljno je nekoliko stupnjeva manje od vanjske temperature). 25 - 26°C je dovoljna minimalna temperatura. Veće razlike troše mnogo energije (jedan stupanj koristi do 5% više energije),  a i nisu zdrave za vaš organizam.
Koristite odvlaživanje koje daje efekte – osječaj hladnijeg.

Ventilatori mogu dosta pomoći a troše malo energije. Dobro ih razmjestite (najefikasniji su stropni).

 

IZOLACIJA

Izolacija je bitan čimbenik u smanjenju energije za grijanje i hlađenje.

Razne “rupe” u i pokraj otvora (prozora i vrata) odnose energiju – pronađite ih i dobro izolirajte kvalitetnim izo-vrpcama ili materijalima za zapunjavanje. Kod starijih kuća i stare vanjske “drvenarije” ti gubici iznose i do 50%. Ugradite nova (dvostruka, izo..) stakla.

Kao što bjelogorica štiti ljeti od sunca, a zimi dozvoljava dogrijavanje, tako crnogorično drveće štiti od hladnih zimskih vjetrova. Posadite crnogorično drveće u smjeru vjetra prema vašoj kući (sjever ... sjeveroistok za zaštitu od bure). 

Dobro izolirajte unutarnji i vanjski dio kuće.
Unutra pazite na izolaciju stropa (topli zrak ide gore! – dodatno izolirajte stare stropove) i vanjskih zidova, izvana je dobro kvalitetno izolirati sve površine (danas to više nije tako skupo i brzo se vraća kroz uštedu energije za hlađenje i grijanje). Savjetujte se sa stručnjacima!

Koristite tople podove (tepih je npr. izvrstan izolator!).

Dobro izolirajte cijevi tople vode tamo gdje ne želite da vam one dogrijavanju prostor.

Nastojte da te cijevi budu što kraće (slavine što bliže bojleru, peć za grijanje što bliže radijatorima....) .